Iz te tri najvinskije zemlje na tržište stiže čak 48,58 posto vina. Ogroman udio, ali ne kao lani: 2024. bio je i veći od 49 posto. Na listi najvećih proizvođača slijedi SAD, procijenjena je proizvodnja 2,1 milijardu litara, a peta je Australia s 1,16 milijardi. Na Zemlji je jutros, 11. prosinca 2025. u 10 sati i 18 minuta, živjelo 8.236,330.655 ljudi. Prema tom podatku, svaki stanovnik planeta ove godine ima na raspolaganju 2,82 litre vina, odnosno 3,76 butelja: tri pune i još tri četvrtine četvrte.
Hrvatskoj OIV vrlo optimistično predviđa proizvodnju 60 milijuna litara vina ove godine. Realnije je očekivati oko 40 milijuna, s obzirom da smo prije 2023. proizveli 45,475.336 litara, prema najsvježijim podacima iz Vinogradarskog registra objavljenima još 1. siječnja 2024. Površine pod vinogradima iz godine u godinu nam padaju, a berba 2025. prinosom je bila poprilično skromna i zbog vremenskih (ne)prilika. Neki su vinari kupovali grožđe ili mošt u Mađarskoj i ta će vina biti registrirana kao naša, ali ne zna se baš koje su to količine.
Što se tiče stvarne proizvodnje, 2024. je godine najveći svjetski proizvođač vina bila Italija s 4,4 milijarde litara, a slijedile su Francuska s 3,61 milijardom litara i Španjolska s 3,1 milijardom. Relativno su im blizu bile Sjedinjene Američke Države s 2,11 milijardi litara, a peta je bila Argentina s 1,09 milijardi. Hrvatska je, tvrdi OIV, lani proizvela 40 milijuna litara i 13. je među zemljama Europske unije. Osim tri vinski divovske zemlje, ispred nas su iz EU po proizvodnji Njemačka, Portugal, Rumunjska, Mađarska, Austrija, Grčka, Bugarska, Slovenija i Češka, a iza Slovačka, Luksemburg, Cipar i Malta.
