Agathai tihai na grčkom znači neka je sa srećom, a to su prve riječi psefizme, u kamenu isklesane isprave koja, među ostalim, opisuje kako su na Korčuli u 3. stoljeću prije naše ere dijelili zemlju oko današnje Lumbarde. Svaki je čovjek dobio manji komad najkvalitetnije zemlje i veći s onom slabije kakvoće, piše u knjizi Lumbajarski grk, posvećenoj sorti vinove loze koja je malena prema zasađenim površinama, ali velika prema vinima koja daje. Grci su na Korčulu stigli s Isse, odnosno Visa, pa bi sorta grk, na prvi pogled, mogla ime nositi po njima. No kako se oni sami nisu zvali Grcima nego Helenima, teorija pada u vodu. Vjerojatnije je da su je nazvali po ugodno gorkom bademastom okusu vina.
I malo je grka. Cijelo Lumbardsko polje ima površinu od 40 hektara, a grk je, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, 2013. bio posađen na malo više od 15 hektara. Toliko vinograda imaju manje obiteljske vinarije u Slavoniji ili Podunavlju. Na Korčuli s te površine osam vinarija proizvede oko 40.000 litara butelja na godinu. Ipak, sade ga sve više u Dalmaciji, pa i susjednoj Hercegovini. Kroz povijest su vina od grka bila vrlo cijenjena, a i sad su, što pokazuje zabavna priča kako ga neki vinari prodaju.
Kupio bih sanduk ili dva grka, reći će dobro raspoloženi turist, lagano opijen nakon kušanja. Većina vinara odmah bi skočila pripremiti kupcu kutiju, ali ne i oni s Lumbarde. Šest boca, ili čak 12? Začuđeno će odgovoriti protupitanjem i dodati kako to ne može: pojedinom kupcu daju najviše po dvije butelje. Nije to malo, jer za svaku treba obrati četiri čokota grka, a kod ostalih sorata uobičajeno je da se s jednog čokota napravi vina za dvije butelje. To što daje malo, grk nadoknađuje kakvoćom. Vina mu imaju poprilično alkohola, često i do 14 posto, te visoki ekstrakt, a kiselina je u pravilu oko šest grama po litri. To je puno za vina s hrvatskog juga.
Za kiseline u vunima od grka treba zahvaliti grozdu u kojem su izmiješane normalno velike oplođene bobice s malima bez sjemenki. Te manje nakupe tijekom zrenja normalan slador, ali zadrže i više kiseline koja vinu osigurava svježinu. Vina od grka zahvalna su u gastronomiji. Svježa mogu biti izvrsna uz sirovu ribu ili plodove mora, jela intenzivnijeg okusa kao što su kamenice ili carpaccio od trilje, a ali i uz divljeg brancina pečenog u soli. Godinu zrelija primjerena su i masnijoj ribi, poput većeg zubaca ili velike orade, a dvogodišnjim ili trogodišnjim primjeren par mogu biti i jadranske pečene lignje. Ako je odnjeg na finom talogu, grk zaziva pijetla ispod peke, čak i janjetinu. U slast...
Fotografije: Ivana Pranjić/Cork Croatia
Naslovna: Julio Frangen