Mjehurići vole niže temperature
Lagani i voćni pjenušci, takva je većina proizvedenih tankovskom metodom (charmat), najfiniji su jako ohlađeni, između 6 i 8 stupnjeva. Slatka pjenušava vina traže još malo nižu temperaturu, između 5 i 7, zato što bi toplina previše naglasila okus šećera. Pjenušci bez oznake berbe, a proizvedeni klasičnom metodom druge fermentacije u boci, najbolji su između 7 i 9 stupnjeva. Ta temperatura će zadržati ravnotežu između kiselosti i nježnih nota bobičastog voća ili kvasca. Kompleksni pjenušci, ponajprije šampanjci te većina onih s oznakom berbe, na 9 do 12 stupnjeva najbolje ističu mirise prepečenog kruha i orašastih plodova.
Čuva svježinu i(li) ističe kompleksnost
Laganija bijela vina, kakva su mladi sauvignoni, sivi pinoti pa i posljednje berbe graševina hladnijih podneblja ili malvazija, dobro je poslužiti na temperaturi između 7 i 10 stupnjeva kako bi se što bolje očuvala osvježavajuća kiselost. Aromatičnijim bijelima, poput rizlinga ili traminca, malo će viša temperatura, između 8 i 11, istaknuti cvjetne note, a neće narušiti ostale. Bijela vina punog tijela i ona dozrijevana u drvu, najčešće je to chardonnay, treba blago rashladiti na 10 do 13 stupnjeva, da iskažu teksturu te složeniji miris i okus.
Ni crnjaci ne vole sobnu temperaturu
Crvena ili crna vina laganog tijela, tipičan je primjer crni pinot, zadržat će živahne voćne arome na 12 do 15 stupnjeva, temperaturi koja će ublažiti i prenaglašenu kiselost, ako je ima. Ona srednje punog tijela, od merlota, frankovke, nekih terana ili crljenaka primjerice, na 14 do 17 stupnjeva će uravnotežiti voćne i začinske arome te ugladiti tanine, ako ih ima. Crna vina punog tijela, kakva daju cabernet sauvignon, syrah/shiraz, malbec ili plavac mali, dobro je poslužiti na temperaturama između 16 i 18 stupnjeva, kako alkohol ne bi sakrio ostale okuse. To su bile sobne temperature u dvorcima prije 100 ili 200 godina. Danas nam je u sobama poprilično više od 20 stupnjeva, što je debelo pretoplo bilo za koje vino, pa taj pojam treba izbjegavati.
Desertnima treba ugladiti slatkoću
Rashlađena na 7 do 12 stupnjeva poslužuje se većina desertnih vina, a idealna temperatura ovisi o stilu. Slatka bijela i ona odloženih berbi, kakva su Sauternes, Tokajac, Moscato te predikatna vina kasnih, kasnijih i najkasnijih berbi, trebaju biti rashlađena na 7 do 10 stupnjeva. Tako će se spriječiti osjet prezaslađenosti, odnosno visoke razine šećera koja djeluje teško, a sačuvati svježina finih kiselina. Ojačana crna vina, poput Porta i većine Sherryja dobro podnose i temperature između 13 i 18 stupnjeva, na kojima se složeni okusi najljepše razviju, a veći udio alkohola još nije prenaglašen.