Pinot crni

Pinot crni  čovjek uzgaja dulje od 2000 godina. Naziv prema jednoj teoriji potječe od francuske riječi pin (bor), zato što grozd oblikom podsjeća na borovu šišarku. Druga teorija ime veže uz francusko mjesto Pinos ili Pignols, u kojem su nekad uzgajali grožđe za kraljevski dvor. Mirisi i okusi podsjećaju na maline, šumske jagode, ruže, ljubičice, gljive, divljač… Dobro podnosi hadnoću

Rasprostranjenost

  • Francuska (Burgundija & Champagne): Crni pinoti iz Burgundije najcjenjenija su i najskuplja vina na svijetu, a sorta je ključna i za proizvodnju šampanjaca.  
  • Europa: Sjever Italije, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Češka, Slovačka... Nazivi su pinot nero, blauer spätburgunder, samo spätburgunder, modri pinot, rulandské modré, rulandec
  • Svijet: Iznimno je popularan u u Novom Zelandu (Central Otago, Marlborough), hladnijim dijelovima SAD-a (Oregon, Australiji (Yarra Valley), Čileu...
  • Hrvatska: U pravilu daje izvrsna vina na Plešivici i u drugim dijelovima Bregovite Hrvatske, a ima odličnih vina i u Slavoniji i Podunavlju te u Istri.  

Ampelografske i uzgojne karakteristike

  • Rodnost: Umjerena i vrlo osjetljiva na klimatske oscilacije.
  • Grozd i bobica: Grozd je mali, zbijen i cilindričan (nalik češeru). Bobice su tamnomodre, s tankom i osjetljivom kožicom.
  • Zrenje: Rano do srednje rano sazrijeva (précoce), zbog čega je pogodan za hladnije vinogradarske regije.
  • Osjetljivost: Smatra se jednom od najzahtjevnijih sorata za uzgoj. Zbog tanke kožice i zbijenog grozda iznimno je podložan sivoj plijesni, pucanju bobica, pepelnici, peronospori i proljetnim mrazovima 

Tri izričaja

Zbog iznimnog utjecaja terroira, klonova i vinarskih tehnika, Crni Pinot izražava tri jasna stilska profiliranja:

  1. Elegantni / Burgundski stil (Hladnija klima & profil terroira)
    • Aromatski profil: Srednjeg tijela, svijetlije rubinske boje, visoke kiselosti i finih, svilenkastih tanina. Dominiraju svježe arome crvene trešnje, jagode, maline, brusnice te suptilne zemljane i šumske note (gljive, podrast, vlažna zemlja) koje se razvijaju odležavanjem.
  2. Bogati / Novosvjetski stil (Toplije klime – npr. Oregon, Kalifornija, Novi Zeland)
    • Aromatski profil: Punijeg tijela, dublje boje i zrelijeg voćnog karaktera. Zrači notama zrele crne trešnje, šljive, začina, vanilije i tosta (uslijed odležavanja u francuskom hrastu), uz nešto više alkohola i meke tanine.
  3. Pjenušavi / Blanc de Noirs i Kupažni stil (Tradicionalna metoda – npr. Champagne)
    • Aromatski profil: Vinificiran bez ekstrakcije boje iz kožice dajući bijelo vino od crnog grožđa (Blanc de Noirs). Daje strukturu, tijelo, snagu i strukturalnu duljinu šampanjcima i vrhunskim pjenušcima, uz suptilne note crvenog voća i brioša.

Vinske apelacije i značaj

Crni Pinot daje neka od najprestižnijih, najsofisticiranijih i najdugovječnijih crnih i pjenušavih vina na svijetu:

  • Francuska:
    • Burgundija: Romanée-Conti, Chambertin, Musigny, Clos de Vougeot, Pommard, Volnay (legendarni Grand Cru i Premier Cru terroiri).
    • Šampanja: Montagne de Reims, Côte des Bar (kao samostalan Blanc de Noirs ili u kupaži s Chardonnayem i Pinot Meunierom).
  • Svijet:
    • Willamette Valley AVA (Oregon), Russian River Valley (Kalifornija), Central Otago (Novi Zeland), Ahr (Njemačka)

       

    • Hrvatska: Slavonija i Podunavlje, Bregovita Hrvatska i Istra i Kvarner naše su regije u kojima uzgajaju crni pinot. Svakako treba kušati crne pinote vinarija Korak, Tomac, Šember, Bolfan Vinski Vrh, Enjingi, Krauthaker, Degrassi

 

Pinot crni je original iz kojeg su prirodnim mutacijama nastali sivi i bijeli te varijacije koje se zovu teinturier, précoce ili meunier. Roditelj je chardonnaya, s kojim se često druži u šampanjcima i pjenušcima. Iznimno je delikatna sorta i traži posebnu pozornost u vinogradu i podrumu, a pod paskom nedovoljno vještih vinogradara i vinara vina su nezanimljiva