Chardonnay

Burgundijski kralj među bijelim sortama

Najpopularnija i najrasprostranjenija bijela sorta na svijetu, poznata po svojoj prilagodljivosti i sposobnosti da poput platna odražava terroir i vinarske tehnike.,

Podrijetlo i povijest

Potječe iz francuske regije Burgundije (Bourgogne), a nazvali su ga prema istoimenom selu u podregiji Mâconnais. Nastao je prirodnim križanjem crnog pinota i stare, danas rijetke sorte gouais blanc ili koju mi zovemo starohrvatska belina. 

Rasprostranjenost i globalni utjecaj

• Francuska: Kolijevka sorte je u Burgundiji, u podregijama Chablis i Côte de Beaune, a ključna je bijela sorta u regiji Champagne.
• Svijet: Uzgaja se u gotovo svim vinorodnim regijama svijeta. Vodeći proizvođači izvan Francuske su Kalifornija i Oregon u SAD-u, Australija, Novi Zeland, Čile, Argentina, Južnu Afriku i sjeverna Italija.

Uzgojne osobine

• Rodnost je pouzdana i redovita, no za dkompleksna vina zahtijeva kontrolu prinosa.
• Grozd i bobica: Grozdovi su mali do srednji, zbijeni. Bobice su okrugle, tanke kožice i zlatno-žute boje u punoj zrelosti.
• Zrenje: Rano pupa, zbog čega je iznimno osjetljiv na proljetne mrazeve, a vrijeme sazrijevanja mu je rano do srednje.
• Osjetljivost: Zbog tanke kožice i zbijenoga grozda osjetljiv je na pepelnicu, peronosporu i sivu plijesan.

Tri osnovna stilska izričaja

Chardonnay nema oštro podijeljene genetske podvrste, ali se jasnije nego kod ijedne druge sorte razlikuju tri osnovna stilska profila:

Svježi / Mineralni stil 

U hladnijim podnebljima poput Chablisa te pri vinifikaciji u inoksu bez malolaktičke fermentacije, ima zraženije kiseline, mineralne note kremena i kamena iz mora te arome izelene jabuke, limuna, limete i bijele breskve.  

Kremasti / Puni stil 

U toplijim krajevima i uz njegu u hrastovim bačvama, kako se radi u burgundijskom Meursaultu ili Kaliforniji, daje vina punoga tijela, nižih kiselina i bogate teksture. Mirisom dominiraju arome zrelog tropskog voća poput ananasa i manga te zrele kruške, praćene notama maslaca, zbog malolaktične fermentacije i vrhnja, te vanilije, tosta i lješnjaka zbog odležavanja u hrastovim bačvama.

Blanc de blancs stil šampanjaca i pjenušaca

Živahna kiselost, elegancija i preciznost odlikuju bijele šampanjce te bijele pjenušce od bijeloga grožđa proizvedene tradicionalnom metodom u regijama poput talijanske Franciacorte ili Bregovite Hrvatske.  Aromatski obuhvaća citruse, koricu kruha, brioche, kvasac, tostiranim bademima i finu mineralnost zahvaljujući dugotrajnom odležavanju na talogu u boci.

Značaj

Daje neka od najskupljih, najdugovječnijih i najtraženijih mirnih i pjenušavih vina svijeta. Najpoznatije francuske apelacije su Chablis, Montrachet, Meursault, Corton-Charlemagne i Pouilly-Fuissé u Burgundiji. Redovito je glavna bijela sorta u kupažama Champagne, a i jedina u Blanc de Blancs šampanjcima, bijelima od bijeloga grožđa

Najpoznatije svjetske apelacije

Napa Valley i Sonoma Coast u Kaliforniji, Yarra Valley u Australiji i Marlborough u Novom Zelandu.

Hrvatska 

Izvrsne vina od chardonnaya već dulje vrijeme rade Bregovitoj Hrvatskoj Slavoniji i Podunavlju te Istri, a posljednjih desetak godina i u dijelovima Dalmacije poput Imotskog i uz Neretvu.