Cabernet Sauvignon

Najrasprostranjenija sorta na svijetu daje vina s iznimnim potencijalu odležavanja. Nastao je u 17. stoljeću u francuskoj regiji Bordeaux prirodnim križanjem crne sorte cabernet franc i bijele sauvignon blanc. Njegovo podrijetlo i genetski pedigre službeno su potvrđeni DNK analizom krajem 1990-ih godina.

Rasprostranjenost i globalni utjecaj

• Francuska: U Bordeauxu je apsolutni vladar lijeve obale (Left Bank) bordoške rijeke Gironde na kojoj su apelacije Médoc, Haut-Médoc, Margaux, Pauillac, Saint-Julien i Graves.
• Svijet: Izvan Francuske dominantna je sorta u SAD-u (Napa Valley i Sonoma) te Australiji (Coonawarra i Margaret River), a ima ga posvuda. U Čileu (Maipo Valley), Argentini, Južnoj Africi pa i na sjeveru Italije više nego drugdje.

Ampelografske i uzgojne karakteristike

• Rodnost: Stabilna i umjerena; kasno pupa pa je prirodno zaštićen od proljetnih mrazeva.
• Grozd i bobica: Bobice su malene, zrelo grožđe je tamnoljubičaste boje s iznimno debelom kožicom i visokim udjelom sjemenki u ukupnoj masi što vinima daje visoke tanine i duboku boju.
• Zrenje: Kasno sazrijeva. Zahtijeva tople klime kako bi postigao fenolnu zrelost.
• Osjetljivost: Otporan je na sivu plijesan zahvaljujući debeloj kožici, ali osjetljiv na pepelnicu te bolesti drva poput eske.

Dva stila

Iako se u praksi ne dijeli na izričite podvrste, izražava dva izrazita stilska profila ovisno o klimi i terroiru:

1. Klasični / Starosvjetski stil (Hladnije / Umjerene klime poput Bordeauxa)
   • Srednjeg do punog tijela, izraženijih kiselina i strukturiranih tanina. Dominiraju arome crnog ribiza , cedrovine, kutije za cigare pa i olovke.
2. Novosvjetski stil (Toplije klime, Napa Valley i Coonawarra)
   • Puno tijelo, visoki alkohol i mekaniji, voćniji tanini. Dominiraju arome zrele crne trešnje, džemaste kupine, eukaliptusa, mentola te vanilije i čokolade u slučaju odležavanja u novim bačvama.