Prijave za utrke svake subote započinju u 9 sati, startat će se u 10.30, a trčati kroz prepoznatljive prirodne i kulturne lokalitete Samoborskog kraja. Prvo kolo, kojemu je središte vinarija Pavlin, djelomično prolazi poučnom stazom na području Otruševca, koja je prva takva staza u Hrvatskoj, otvorena još 1990.godine na poticaj Ekološkog društva Samobor.
Tko pjeva, zlo ne misli, a ni onaj tko trči
Drugo kolo starta i završava kod vinarije Župančić, usred vinograda, s prekrasnim pogledom prema Samoborskom gorju, Zagrebu i Medvednici. Treće kolo, sa startom i ciljem kod vinarije Philipecz, vodi kroz Park-šumu Tepec i Stražnik te uz samoborski Stari grad i kapelu sv. Ane koja je poznata po tomu što je ondje snimljena jedna od poznatijih scena iz filma Kreše Golika Tko pjeva, zlo ne misli u kojoj gospodin Fulir upoznaje Anu Šafranek.
Kod Bermet Runa bilo nam je važno da svako kolo ima svoju posebnu priču. Trase prolaze kroz različite krajobraze i lokalitete pa utrka nudi sportski sadržaj, ali i mogućnost da se upoznaju različiti dijelovi Samoborskog kraja, rekao je Igor Paulić, jedan od organizatora, predstavljajući Bermet Run 2026.
Bermet traži širu publiku
Uz utrku, predstavljeni su i prvi Dani Samoborskog bermeta, priredbe čiji je program usmjeren na proizvodnju, prezentaciju i degustaciju bermeta, kao i na njegove mogućnosti u suvremenoj gastronomiji i miksologiji. Antun Filipec, vinar, suorganizator i jedan od domaćina Bermet Runa i Dana samoborskog bermeta, naglasio je potrebu za predstavljanje bermeta široj publici i kroz različite sadržaje.
Važan je njegov gastronomski potencijal te mogućnost da se koristi u suvremenoj ugostiteljskoj ponudi. Cilj je pokazati različite načine na koje se bermet može prezentirati i približiti novim gostima i potrošačima, rekao je Filipec o aromatiziranom vinu koje se prvi put spominje 1755. godine.
Stari lijek za želučane tegobe
Još je tad ljekarnik samoborskog franjevačkog samostana zapisao recept za proizvodnju bermeta kojeg je smatrao lijekom za želučane tegobe. Tijekom 19. stoljeća bermet se pojavljuje i u gradskim dokumentima, a proizvodnju su kroz generacije nastavile samoborske obitelji, među kojima su Filipec, Župančić i Pavlin.
Danas samoborski bermet ima zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOZP). Prema specifikaciji proizvoda, osnovu čini najmanje 70 posto vina, a ostali su sastojci voće i bilje. Bermet mora odležavati najmanje tri mjeseca u drvenim bačvama i, kad je gotov, mora imati najmanje 11,5 posto volumnog udjela alkohola.
Gradonačelnica: Trebamo nove sadržaje
Na predstavljanju u novouređenom prostoru Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge Brenta bila je i samoborska gradonačelnica Petra Škrobot koja je istaknula važnost razvoja novih sadržaja koji dodatno obogaćuju i povezuju turističku i gastronomsku ponudu Samobora.
Dio predstavljanja Dana Samoborskog bermeta bio je masterclass za ugostitelje. Sommelier i edukator Darko Lugarić govorio je o praktičnoj primjeni bermeta u ugostiteljstvu. Osim kao samostalno piće, predstavio ga je u dva jednostavna koktela, prilagođena pripremi u svakodnevnim ugostiteljskim uvjetima.
Bermet pjeva solo i svira u dva koktela
Prvi je bermet sa sokom od naranče i ledom, a drugi s pjenušcem, mineralnom vodom, tonikom, ledom i kriškom prosušenog limuna. Bermet ima vrlo izražen karakter, pa nema potrebe komplicirati. Pokazali smo tri različita načina pripreme kako bi ugostitelji mogli dobiti konkretne ideje i odmah ih primijeniti u svojoj ponudi, rekao je Lugarić.
Veliku priču o bermetu pročitajte ovdje