Albert Banderet, bivši načelnik općine Champagne, a kasnije predsjednik Odbora za zaštitu imena i interesa općine Champagne, odnosno švicarski Asteriks i voditelj otpora protiv superjakoga brenda, zaštitu je potražio i na Europskom sudu pravde u Luksemburgu. Banderetov nasljednik, načelnik Marc-Andre Cornu, poslije je objavio kako je njihovo selo izgubilo i taj spor. Švicarci svoja pjenušava vina moraju nazivati prema sortama.
Ni crni pinot nije im pomogao
U kantonu Vaud, gdje je i selo Champagne, među bijelim sortama preteže chasselas, najstarija poznata sorta vinove loze na svijetu koju su još prije 5000 godina sadili Egipćani. Najzastupljenija crna sorta je crni pinot. To je još jedna veza s francuskom Champagneom: pravi šampanjac može, uz chardonnay i mlinarski pinot, biti i od ove zahtjevne, ali i iznimno cijenjene sorte koja najbolja vina na svijetu daje u Burgundiji.
Tradicija duga 1221 godinu
Stanovnici švicarske Champagne imaju dokument iz 885. godine u kojem se spominje lokalno vino i vinogradi. To je nekoliko stoljeća prije početka proizvodnje pjenušavih vina u francuskoj Champagnei. Godišnja proizvodnja ovoga sela je manja od 300.000 litara vina pa čudi inzistiranje velike Champagne na zabrani imena: Francuzi godišnje proizvedu više od 300 milijuna boca šampanjaca i nije jasno čega se boje.
Francuzi zabranili i Francuzima
Francuzi su se, pak, čudili grčevitoj borbi Švicaraca za zaštitu imena zato što i u Francuskoj postoji desetak sela izvan regije Champagne koja nose to ime i nijedno od njih ga ne smije koristiti na etiketama svojih vina. Uostalom, 1994. godine zaštitili su čak i naziv šampanjske metode proizvodnje pjenušavih vina. Svi svjetski proizvođači pjenušaca koji drugi puta fermentiraju u boci, tu metodu moraju nazivati klasičnom.
I Mađari zabranjuju tokajce
I francuska pjenušava vina proizvedena u drugim regijama zovu se vin mousse ili cremant. Čak i u prekrasnom srednjevjekovnom, ali i danas utvrđenom gradu Carcassonneu, gdje su pjenušava vina rađena i prije nego u Champagnei. Tamo pjenušce zovu Blanquette ili Cremant de Limoux. Francuzi nisu ni jedini koji tako rigorozno štite svoje vinske brandove. I Mađari su zaštitili svoj Tokajac, ili u anglikaniziranoj verziji Tokay.
Pate Talijani, Slovenci, Australci i Ameri
Mađari su i Francuzima zabranili da sivi pinot nazivaju Tokay d’Alsace, a Talijani i Slovenci moraju Tocai Friuliano nazivati sauvignonese, Australci su svoj liqueur Tokay morali preimenovati u sortu Muscadelle, a i Amerikanci će morati promijeniti ime svojoj sorti Tokay. Tokajci ostaju samo slatka mađarska vina koja se rade od nekoliko sorti grožđa uzgojenog u istoimenoj regiji.
Proizvode malo, a piju poprilično
Švicarska nije beznačajna zemlja u svijetu vina. Imaju oko 14.200 hektara vinograda, gotovo kao Hrvatska, a proizvode više od 100 milijuna litara vina na godinu. Pojedinačna proizvodnja po podrumu je mala, a vina su im slabo poznata zato što malo izvoze. Uvezli su 2024. godine 161,33 milijuna litara vina vrijednih više od milijarde eura. To je bilo 7,1 posto manje nego 2023.