Smiruju i uzbuđuju u Slavoniji i Podunavlju graševine. Kraljica tamošnjih vinograda ima što za ponuditi u svakoj prilici. Rade od nje pjenušce koji se mogu piti uvijek, rade i lagana mirna aperitivna vina te mudre graševine, ali svježe, koje pristaju tamošnjim jelima.
Suhe, slađe, slatke pa i najslađe
One moćne i snažne suhe fino prate hranu kojoj je masnoća dodana, a polusuhe su idealne uz pikantnija jela kakvih u tom dijelu Hrvatske ne nedostaje. Poluslatke, pak, strasno grle slavonske kolače, a sasvim slatka, predikatna vina ledene ili izborne berbe prosušenih bobica idealna su uz gusju jetru i slična slana jela jakih okusa. Takva predikatna vina i sama su dovoljno dobro društvo.
Princeza je frankovka. Mlada vina od te sorte u Slavoniji i Podunavlju zaigrana su poput nazimadi. Praščići su to koji trče i skaču kaljužama da se rashlade i očiste od nametnika dok ih matere krmače gledaju polako se valjajući. Tako se smireno i zrele frankovke valjaju čašom i ustima.
Cabernet sauvignon je jelen, a merlot srna
Posebno kad su poslužene uz najbolja jela od mesa divljih svinja. Cabernet sauvignon daje moćna i ponosna vina poput jelena koji vlada slavonskopodunavskim šumama, a nježniji merlot podsjeća na plahe srne. U crnim mješavinama sorata, pak, ove se dvije dobro slažu poput srnećeg i jelenjeg mesa u čobancima ili gulašima.
Peti prst na ruci je rajnski rizling. Iako je riječ o sorti hladnijeg podneblja, u podrumima Slavonije i Podunavlja čiji su vlasnici podjednako dobri vinogradari i vinari, pokazuje da vina s ostatkom šećera mogu odavati dojam suhih. Šećer im daje punoću, a slatkoće je taman koliko treba da se lijepo piju uz ljutkaste riblje paprikaše.
Pet vina poput pet slatkovodnih riba
S ribom možemo usporediti pet vina udomaćenih u Slavoniji i Podunavlju za prste druge ruke. Chardonnay je poput soma, velik i mastan, no to je ukusna, meka masnoća. Sivi pinot je slastan, kao što slastan zna biti šaran. Sauvignon je ime dobio po francuskoj riječi sauvage, koja znači divlji, pa mu par može divljakuša štuka, a zeleni silvanac vreba iz prikrajka. Skriva se poput smuđa, a kad nekoga uhvati, više ga ne pušta.
Crni pinot, pak, poseban je poput kečige. Malo ga je, ali svaki se gutljaj pamti kao što je teško zaboraviti zalogaj bilo kojeg jela od ove rijetke ribe izvanredno ukusnog mesa. Za svaki od 20 prstiju, koliko ih čovjek ukupno ima, našla bi se u Slavoniji i Podunavlju sorta vinove loze. I ona dvadeseta jednako je važna kao prva.
Banovo brdo i Fruška gora osjete se u čaši
Uostalom i mali prst na nozi izgleda neugledno, no stopalo bi gubilo ravnotežu da ga nema. A zbog ravnoteže je dobro i da se vinogradarska regija Istočna kontinentalna Hrvatska, kako se službeno zove, jasno dijeli na Slavoniju i Podunavlje. Vidi se u vinima da Slavonijom dominira planina Papuk. Kamena je i surovija od podunavskih pjeskovitih brda (Banova) i gore (Fruške) pa su i slavonska vina mineralnija, malo “oštrija”. Ispiru usta i osvježavaju.
Podunavska su, pak, blatnjava u najljepšem smislu te riječi. Teku kroz grlo polako kao što fini pijesak prolazi između prstiju, govorio je Srećko Ljubljanović, doajen hrvatskog vinskog novinarstva. Svako slavonsko ili podunavsko vino iskazuje karakter vinara koji ga je odnjegovao. Zato ne postoje dva ista, ma koliko blizu bili vinogradi iz kojih potječe grožđe.
Tanka je linija što spaja... Ili razdvaja
Slavonija i Podunavlje pravi su dokaz da je čovjek dio terroira, uz sortu, klimu i tlo. A vina su kao iz prostog vica o iskusnom francuskom vinaru kojeg su pitali zašto toliko različit bouquet imaju vina od grožđa uzgojenog u vinogradima između kojih je samo put širok dva metra. Odgovorio je da su između stražnjice i rodnice samo dva prsta, a bouquet je sasvim različit!
Mirno teče i najveća istarska rijeka Mirna, na čiju dolinu puca smirujući pogled iz glasovitih vinarija Tomaz, Fakin ili Roxanich oko Motovuna te Benvenuti, Valenta i Bertoša iz obližnjeg Kaldira. Smiruje Mirna i ljetne vrućine pa vinima osigurava i toliko željenu svježinu. Mirna je i Neretva u svom hrvatskome dijelu pa su takva i vina opuzenske vinarije Prović.
Raste loza i na tlu oduzetom od mora
U Opuzenu se, kažu, od Neretve odvaja rukavac Male Neretve, a njihovi su vinogradi samo dva kilometra od ušća, okupani suncem gotovo čitavu godinu. Tlo je u ne tako davna vremena oduzeto od mora i odlikuje ga izrazita mineralnost. Još i danas, ako se malo dublje zagrebe u zemlju, mogu se pronaći ljuskice školjaka kao suvenir na neka minula vremena, objašnjavaju Provići koji su se proslavili izvrsnim Chardonnayom, a crna vina toliko vole da su i obiteljski hotel nazvali Merlot.
Fin je i Trnjak obitelji Prović. Ta dalmatinsko-hercegovačka sorta izdigla se gotovo ni iz čega u posljednjih 15-ak godina i danas daje neka od najboljih crnjaka s obje strane granice. Divlja su mlada vina od trnjka, tri do četiri godine im treba da se uglade, a nekad su se pila samo mlada. Koristili su ga u vinogradima za oprašivanje sorti čiji je cvijet funkcionalno ženski, muški mu je dio zakržljao, kakva je u tom kraju blatina.
Pustili vina da odrastaju kako sama žele
Nakon što se shvatilo da se vrijeme ne može ubrzati, počeli su vina puštati da odrastaju kako sama žele na dobrobit svih nas. Imaju Provići i vino Pagan Reserva od merlota, plavca malog i caberneta sauvignona, napravljeno u stilu talijanskog Amaronea. Svaku sortu vinificiraju posebno, a merlota je 50 posto i od grožđa je koje je nakon berbe prosušeno 30-ak dana. Vina odležavaju dvije godine u bačvama pa, nakon sljubljivanja, još godinu u boci.
Važna je rijeka i vinarima Vrgorca. O rječici je riječ, barem kad je vrijeme normalno. Matica se zove, tijekom većeg dijela godine jedva da se i vidi, ali redovito se izlijeva iz korita pa poplavi cijelo Vrgoračko polje koje se zbog toga zovu i Jezero. Čamcem se u tim trenucima prolazi između trsova a, koliko god to izgleda čudno, poplave vrgoračka vina čine posebnima.
Zlata vrijedna zlatarica vrgorska
Vinarija Gašpar nam je među prvima u Hrvatskoj predstavila Trnak, u tom ga kraju tako zovu, ali i vina od zlatarice vrgorske koju ne treba miješati sa korčulanskom zlataricom blatskom. Spomenimo i da finu zlataricu ima i vinarija Prović: Livija se zove, prema prvoj rimskoj carici, ženi cara Augusta.